Kako odabrati LED sijalicu? Koliko je LED sijalica potrebno za određeni prostor? Koja LED svjetiljka po jačini zamjenjuje moju klasičnu sijalicu? Da li je LED osvjetljenje zdravo? Ovo su samo neka od pitanja koja se mnogima nameću prilikom izbora LED rasvjete.
Danas se koriste 3 vrste sijalica: klasične (sa užarenim vlaknom), štedljive (CFL, fluorescentne) i LED sijalice. Cilj svake od ovih sijalica je da proizvedu svijetlo, naravno, uz utrošak određene količine električne energije.
Glavna prednost LED svjetiljki se ogleda u znatno manjoj potrošnji električne energije kao i u znatno dužem životnom vijeku. Iako je cijena LED sijalica znatno viša u odnosu na klasične sijalice, dugoročno predstavljaju isplativiju investiciju.
Vrste grla kod LED sijalica
U zavisnosti od namjene određenog modela, LED sijalice se proizvode sa više varijanti sijaličnih grla.
E27 grlo – Smatra se standardnim u Evropi i predstavlja najrasprostranjeniji tip grla za sijalice. U upotrebi je kod većine kućnih instalacija.
E14 grlo – Mini varijanta E27 grla. Poznata je i kao „minjon“ grlo. Najčešće se koristi kod lampi, lustera i ugradnih svjetiljki.
GU10 grlo – Takozvano „twist & lock“ grlo. Ima dva kontaktna pina sa zadebljanim krajevima.
G9 i G4 grlo – Ovo su vrlo slična grla i najčešće se koriste kod gotovih rasvjetnih elemenata. Oba grla imaju dva tanka kontaktna pina za povezavanje na odgovarajuća ležišta, a razlikuju se po razmaku izmedu pinova – 9mm i 4mm.
MR16 grlo – Ima dva deblja pina za povezivanje i najčešće se koristi kod led svjetiljki koja su namijenjena za “spot” svjetla.
Treba imati na umu da postoje i razni adapteri kojima se pojedina grla mogu konvertovati u druga i tako omogućiti priključenje sijalica drugog tipa grla.
Pored rada na standardnom naponu od 220V (AC), postoje i LED sijalice koje rade na 12V (DC). Ovaj tip sijalica je uglavnom namijenjen za rasvjetne jedinice koje u sebi imaju trafo sa konverzijom na 12V.
Boje svjetlosti kod LED rasvjete
Toplo bijela boja osvjetljenja (2600K – 3000K) daje žućkastu nijansu svjetlosti i preporučuje se za stambene prostorije u kojima se duže boravi. Neutralno bijela boja osvjetljenja (3200K – 4000K) preporučuje se za kupatila, kuhinje i radne sobe. Ova boja je najpribližnija dnevnoj svjetlosti. I na kraju, hladno bijela boja (4200K – 6500K) koja ima plavičastu nijansu i namijenjena prostorima gde je potrebno jako osvjetljenje kao što su izlozi i određeni radni prostori.
Snaga i efikasnost LED sijalica
Određivanje količine svjetlosti koja vam je potrebna za određeni prostor može biti prilično kompleksno i zavisi od više faktora. Namjena prostorije (stambena, radna, izložbena), vrsta i raspored namještaja, boja u enterijeru, neki su od faktora koji direktno utiču na izbor vrste osvjetljenja i određivanje potrebne količine svjetlosti.
Za mjerenje svjetlosti koju emituje izvor koristi se lumen (lm), bilo da je LED, fluorescentna, halogena ili standardna sijalica. Ovo je poznato i kao „osvjetljenje“ ili „svjetlosni izlaz“. Primjera radi, standardna sijalica od 100 vati proizvede oko 1.500 – 1.700 lumena.
Vat (W) ne predstavlja mjeru za osvjetljenost već je to mjera koliko struje sijalica utroši kako bi proizvela određenu količinu svjetlosti. Svaki tip svjetlosnog izvora, LED, fluorescentni, halogeni ili standardna sijalica ima drugačiji odnos lumena i vati. Prema tome, lumeni se koriste za određivanje potrebne svjetlosti za određeni prostor.
Dakle, ako sijalica od 100 vati proizvodi 1.500 lumena, a LED od 10 vati radi isto, 10-vatna LED sijalica je po učinku ekvivalentna 100-vatnoj klasičnoj sijalici.
U tabeli ispod prikazana je ekvivalentnost snage. Ovde se može zapaziti da odnosi lumena i vati mogu blago da variraju, čak i u zavisnosti od LED proizvoda koji su upotrijebljeni za arhitektonsko osvjetljenje, kao što je viseće linerano LED osvjetljenje, ugrađeno LED osvjetljenje ili linearno ugrađeno osvjetljenje.
Efikasnost predstavlja količinu lumena koju sijalica proizvodi za svaki vat koji utroši. Što je ovaj veći broj, sijalica je efikasnija. Na primer, proizvodi za osvjetljenje koji imaju oznaku ENERGY STAR su visoke efikasnosti, što znači da isporučuju istu vrijednosti dok koriste manje energije.
Određivanje jačine svjetla u zavisnosti od vrste prostorije
Jačina osvjetljenosti se mjeri luksom (lx) i on je jednak jednom lumenu po kvadratnom metru. Razlika između luksa i lumena je ta što luks računa površinu nad kojom se svjetlosni fluks širi. 1000 lumena, koncentrisanih u površinu jednog kvadratnog metra, osvjetljuju taj kvadratni metar sa osvjetljenjem od 1000 luksa. Istih 1000 lumena, raširenih na deset kvadratnih metara, stvaraju prigušenije osvjetljenje od samo 100 luksa.
| Vrsta prostorije | Potrebno luksa |
|---|---|
| Dnevna soba | 100-200 |
| Kuhinja uopšteno | 300-400 |
| Kuhinja – dio gdje se nalazi šporet | 700-800 |
| Kuhinja – dio gdje se nalazi sudopera | 700-800 |
| Trpezarija | 300-400 |
| Spavaća soba | 100-200 |
| Hodnik | 50-100 |
| Kupatilo | 700-800 |
Zahtjevi za osvjetljenjem variraju u zavisnosti od toga koliko i na koji način prostorija treba da bude osvjetljena. Na primjer, kupatilo ili kuhinja će zahtijevati više svjetla nego dnevna ili spavaća soba.
Lumen je jedinica mjerenja svjetlosti. Da biste utvrdili potrebne lumene, potrebno je da pomnožite kvadraturu prostora sa luksom. Na primer, dnevnoj sobi od 10 kvadratnih metara, za koju je potrebno 100-200 luksa, potrebno je 1000-2000 lumena. Trpezarija od 10 kvadratnih metara, za koju je potrebno 300-400 luksa, potrebno je 3000-4000 lumena.
Za prosječni prostor od 25 kvadratnih metara potrebno je približno 5.000 lumena kao primarni izvor svjetlosti (200 lumena x 25 kvadratnih metara). Ukoliko želite da osvjetlite trpezarijski sto sa oko 300 lumena po kvadratnom metru i ako je sto 2x1m, to je 600 lumena.
Imajte na umu, da ovi brojevi variraju u zavsinosti od uslova. Ako su zidovi ili namještaj u izrazito tamnoj boji ili ako koristite sijalice u nijansama, potrebno je dodatnih 100 lumena po kvadratnom metru. Kalkulacije su bazirane na prostorijama sa plafonima visine 2,4 metara. Naravno, sve zavisi i od ličnog afiniteta, pa tako neko želi više neko manje osvjetljenu sobu pa se shodno tome izračunatim ciframa treba dodati 10 do 20%.
Štetnost LED svjetla po zdravlje
Zbog svoje trajnosti i veoma niske potrošnje energije LED sijalice su veoma ekonomski i ekološki prihvatljive. LED sijalice u sebi ne sadrže štetne materijale i znatno se manje zagrijavaju, pa ne postoji opasnost od pucanja.
Naravno, moramo obratiti pažnju na boju samog svjetla. Nakon početne popularnosti hladno bijelog spektra boje, sada sve više u ponudi možemo pronaći LED svjetiljke toplo bijelog ili žutog svijetla (temperatura boje 2500K i niže). Takve LED sijalice bojom svog osvjetljenja podsjećaju na sunčevo svijetlo ili sijalice sa užerenom niti i nemaju neželjene efekte koji su se javljali kod hladno belog svetla (3000K i više).
