Kako u deset koraka optimizovati potrošnju energije u objektima u periodu kada su manje zauzeti

Trenutno se vlasnici objekata i menadžeri održavanja većine poslovnih zgrada, možda po prvi put, suočavaju sa malom ili nultom popunjenošću prostora. Uzimajući u obzir do sada nezabilježenu situaciju, nameću se mnoga pitanja na koje je potrebno da imamo odgovore:

  • Kako da budemo sigurni da svi sistemi u zgradi efikasno funkcionišu u vrijeme male zauzetosti objekta?
  • Na koje sisteme se fokusirati kako bi se potrošnja u objektu najbolje prilagodila stanju male popunjenosti?
  • Kako da budemo sigurni da ćemo sve sisteme uspješno vratiti u normalan režim rada kada zgrada ponovo bude puna zaposlenih?

Prije nego što započnete bilo kakve intervencije, preporučujemo da se prvo obratite svom servisnom partneru (Facility manageru) ili preduzeću koje se bavi održavanjem objekta, ukoliko ga imate. Oni će sigurno biti u mogućnosti da pomognu da završite veći dio posla, bilo on-line ili na licu mesta. Ukoliko, pak, nemate ovakvog partnera, u nastavku su smjernice kako vaše stručno osoblje može da izvrši  predložene intervencije.

Ovo su predlozi kako da odgovorite na ove izazove, ali i smjernice sa deset praktičnih savjeta kako sistem u ovim okolnostima da učinite energetski efikasnim, sigurnim i pouzdanim.

  1. Definišite okvire djelovanja. Najprije izvršite analizu svih HVAC uređaja i sistema za njihovo upravljanje. Uzmite u obzir čilere, uređaje za klimatizaciju, bojlere i ostale slične potrošače. Ovo su ključni uređaji koji troše najviše energije, ali i utiču na životnu sredinu.
  2. Odredite arhitekturu sistema. Provjerite koji elementi sistema u objektu su povezani na centralni sistem za nadzor i upravljanje (BMS), a koji su nezavisni i zahtijevaju „ručnu“ kontrolu i podešavanje. Tek kada razumijemo kompletnu arhitekturu sistema u mogućnosti smo da budemo precizni i efikasni prilagođavanju na nove okolnosti.
  3. Sačuvajte parametre već definisanih vrijednosti. Prije nego što izvršite nova podešavanja, provjerite da li ste sačuvali već definisane parametre za nominalan režim, kao i nova podešavanja za smanjeni režim koja planirate da postavite. Ako nemate evidenciju o ovim informacijama, kasnije će vam trebati više vremena da zgradu vratite u normalno funkcionisanje, što bi moglo stvoriti probleme u komforu korisnika, performansama HVAC-a i sigurnosti funkcionisanja sistema. 
  4. Uzmite u obzir promjenu godišnjeg doba. Zvuči banalno, ali u okolnostima koje su nas trenutno zadesile moglo se desiti da ste previdjeli da smo prešli iz zimskog u proljećni režim rada i da su sistemi ostali podešeni na zimski režim. Provjerite.
  5. Budite što efikasniji u oderđivanju parametara. Razmotrite koje su tipične vrijednosti koje ste podešavali kada ste uzimali u obzir slabu popunjenost objekta u normanlnim uslovima (uglavnom su to vikendi), a koje su to vrijednosti za slabu popunjenost pod novim uslovima (kada u objektu nema korisnika ni tokom radne sedmice). Ako ste do sada vikendom imali da je temperatura obično podešena ± (2-3)°C od zadate vrijednosti, možda da razmislite da u ovom periodu to bude ± (4-6)°C.
  6. Razmišljajte o prostoru u kome je smješteno osoblje koje redovno dolazi u objekat. Zaposlenima koji i tokom ovog perioda dolaze u objekat (obezbjeđenje, održavanje) je potrebno obezbijediti ugodne uslove za rad, ali oni po svemu sudeći neće koristiti konferencijske sale, teretane ili kafeterije. U zavisnosti od klimatskih uslova, mogu se prilagoditi roletne na prozorima ovih prostorija, tako da se smanji potreba za njihovim grijanjem i hlađenjem. Razmislite da optimizujete i sisteme osvjetljenja u ovim prostorijama.
  7. Uračunajte novu disipaciju energije potrošača. Nije suština samo u promjeni temperature na termostatu za nekoliko stepeni. Uračunajte u proračun i potrošače koji imaju malu disipaciju energije (toplota generesana od strane ljudi u prostoru, njihovi računari itd). I ove vrijednosti se sada mijenjaju, uzimajući u obzir okolnosti. Vaš HVAC sistem je vjerovatno projektovan za veću snagu, prilagodite podešavanja novonastalim uslovima.
  8. Modifikujte ventilacione sisteme. Tokom perioda smanjene popunjenosti objekta, imate više fleksibilnosti sa opsegom temepratura, tako da možete smanjiti ventilaciju i pouzdati se više u hlađenje uz pomoć spoljašnjeg vazduha putem economizer sistema. To takođe utiče na potrebe za energijom i na smanjenje potrošnje.
  9. Kontolišite relativnu vlažnost vazduha. Ako mijenjate podešavanja temperature, nemojte zaboraviti na vlažnost vazduha. Buđ i vlaga mogu da postanu problem ako temperature na kojima se vodena para pretvara u tečno stanje nisu tačno kalibrisane. ASHRE (American Society of Heating, Refrigerating and Air-Conditioning) predlaže održavanje nivoa relativne vlažnosti vazduha ispod 65%.
  10. Podesite ventilatore, frižidere i zamrzivače. Restoranske kuhinje i laboratorije imaju odvodne ventilatore koji često rade 24/7. Sada vjerovatno nema potrebe da rade sve to vrijeme, njihovim isključivanjem se može postići određena ušteda. Takođe, ako vam više nisu potrebni svi frižideri ili zamrzivači za skladištenje hrane, isključite ih.

Ova lista sa deset predloga samo je osnov onoga što možete učiniti da biste vaše poslovne objekte tokom perioda kada su slabije popunjeni učinili energetski efikasnijim. Ipak, svaka zgrada je drugačija i jedinstvena, tako da za svaku postoje i specifični načini da se postignu uštede. Takođe, ovi predlozi za uštedu, uz mala prilagođavanja, mogu da se primijene i na ostale tipove objekta kao što su hoteli, retail centri…